28.2.09

Iz povijesti hrvatskog guslarstva: dubrovački guslar 1909. god. (1.dio)


Piše: Imota Dinaroid

28. veljače 2008.




Dubrovnik je nekoć bio snažno uporište hrvatskog guslarstva. Povijesni dokumenti svjedoče da gusle naše hrvatske odjekuju Stradunom, Kneževim dvorom i gradskim kavanama već stoljećima. O ovome svjedoče brojni povijesni dokumenti , likovni radovi i fotografije. Dovoljno se sjetiti da je u tome gradu živio i proslavljeni hrvatski slikar Vlaho Bukovac čija su djela, poglavito sa guslarskom tematikom, bila u službi slavljenja hrvatske narodne samobitnosti. Na stropu kazališta Marin Držić i danas se vide Bukovčevi guslarski motivi (na slici se vidi guslar, tj. Vlaho Bukovac osobno, sa guslama u rukama). Isto tako, u dubrovačkom kraju nekoć je živio i sa Bukovcem prijateljavao i proslavljeni češki slikar Jaroslav Čermak koji je također u svojim djelima rabio guslarske motive. O nazočnosti hrvatskih gusala u Dubrovniku svjedoče i strani putopisci. U mojim istraživačkim radovima u potrazi za hrvatskim guslarima kroz povijest nailazim i na knjigu jednog američkog profesora iz 1909. godine. Naslov knjige je Doseljenički val: njegovo slabljenje i rast ("The immigrant tide: its ebb and flow" ) a njen pisac - Edward A. Steiner. Više...

23.2.09

TRAKTAT O HRVATSKIM GUSLAMA , TURBANU I CRVENKAPI


Piše: Imota Dinaroid
23. veljače 2009.


Vizualni izgled svake javne osobe, navlastito onog koji nastupa pred većim brojem ljudi na pozornici ili televiziji vrlo je važan. Ovo pravilo vrijedi i za hrvatske guslare. Štoviše, njihova odjeća, frizura i sveopći izgled imaju dodatnu težinu jer se naši guslari sa pravom smatraju nacionalnim "bardima", živim nasljednicima vjekovne epske baštine koja se pruža ne samo do praslavenskih bogova već i do mitološke Ilijade i Odiseje slijepoga Homera - praoca europske civilizacije. Više...

8.2.09

Povijesne crtice - hrvatske gusle u livanjskome kraju 1861. god.

Piše: Imota Dinaroid

8. veljače 2009.

Upravo sam dovršio čitanje jednog zanimljivog putopisa iz 1861. godine pod naslovom "Hercegovina ili Omer Paša i kršćanski buntovnici" ("Herzegovina; or Omer Pacha and the Christian Rebels") . Knjigu je znalački napisao Englez George Arbuthnot, a počinje najprije izviješćem o autorovu putovanju Dalmacijom. Knjiga potom opisuje autorove putašestvije turskom Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom te opisima krajolika, gospodarskih, političkih i inih prilika kako među Turcima tako i među kršćanima Herceg-Bosne. Posljednje poglavlje knjige govori o prilikama u Srbiji, ali su također zanimljiva i autorova zapažanja sa putovanja Hrvatskom, tj. Slavonijom. U knjizi se na jednome mjestu spominju i gusle i to baš među katoličkim pučanstvom, tj. Hrvatima livanjskoga kraja. Više...

1.2.09

IVAN RAOS O IŠČEZAVANJU GUSALA I PUČKE PJESME U IMOTSKOJ KRAJINI


Piše: Imota Dinaroid
1. veljače 2009.
Malo je koji hrvatski književnik bio toliko intimno povezan sa guslama i hrvatskom pučkom baštinom Dalmatinske zagore kao Ivan Raos (1921-1987). Nikakvo čudo! Rođen i odrastao u čudnoj zemlji još čudnijih Dinaroida - Imotskoj krajini - Ivan Raos ne bježi od bogatog narodnog blaga svog rodnog kraja već , naprotiv , sretno primjenjuje to književno blago u svojim djelima. Raosa danas poznajemo po romanu "Prosjaci i sinovi" po kojem je snimljena i kultna TV serija 70-tih godina 20. stoljeća. Dakle, Raosova djela prava su riznica narodne mudrosti, filozofija kamena, krša i slika hrvatskog čovjeka - nekad lijepa, a nekad ružna - ali uvijek duboko prožeta osjećajima i brigom ne samo za tog istog čovjeka već i njegovom guslarsko-deseteračkom baštinom. Evo kako Ivan Raos - iz usta svog fiktivnog junaka - proživljava nestajanje gusala , gange i drugih narodnih običaja iz Imotske krajine ("Prosjaci i sinovi", Matica hrvatska, Zagreb, 2005, str. 584-585) ... Više