GUSLE MOJE U NOVOME RUHU

Imota Dinaroid čita svoj uredak:



U zadnjih nekoliko godina hrvatska folklorna baština (gusle, diple, narodna kola, ojkavica i deseterac) sve više prodiru na hrvatsku pop/rock glazbenu pozornicu. Marko Perković Thompson je tipični primjer jednog takvog guslarsko-brđanskog rock "ojkanja". Sjetimo se, na primjer, Thompsonove tipične guslarsko-deseteračke pjesme "Moj Ivane" koju godinama izvode i hrvatski guslari (vidi ovdje). Sjetimo se i česte folklorno-junačke simbolike na njegovim koncertima. Ojkanje je riječ koja svakako uznemirava tankoćudne dušice građanskih fukara koji se prodaju kao najveće prostitutke stranim utjecajima - kako u kulturi tako u politici i (ne)moralu. Tako je uvijek bilo, tako je i danas. Ili na primjer slučaj Jakova Gotovca? I njega su nekoć "građani" napadali što u hrvatsku operu uvodi brđansko-kamenjarski melos "primitivnih čobana" iz Dalmatinske Zagore i Hercegovine. >>Nama trebaju biti uzorom "napredni" Beč i Europa,<< govorili su "napredni" građani. Međutim, stvar je jasna: hrvatski puk je vjekovima rastao u okruženju gusala, dipala, ojkavice i deseterca...To je naša sudbina - naš genetski kod. I ne samo to! Naš je dinaroidni folklor raznovrsan, dinamičan i uistinu privlačan. On se prilagođuje i novim uvjetima što svjedoči opera "Ero s onoga svijeta" ali i moderna rock glazba u koju se savršeno uklapa.

Pored Marka Perkovića Thompsona, guslarski rock pravac se čak i više osjeća kod nekih drugih hrvatskih pop/rock glazbenika. Ovdje posebno ističem splitskog glazbenika Mojmira Novakovića koji svake godine u mjesecu kolovozu nastupa na Solinskom etno festivalu. Mojmirov cilj je da kroz modernu pop/rock izvedbu promovira hrvatski izvorni folklor i oživi naše zaboravljene napjeve. Iako je njegova glazba nova, revolucionarna i utemeljena na izvornoj hrvatskoj baštini, splitska čaršija, međutim, godinama pelcovana talijansko-mediteranskim klapetanjem i kanconom, jedva zamjećuje njegov rad.

I na kraju jedna antologijska vijest koja će svakako ući ne samo u povijest hrvatskog guslarstva već također i u povijest hrvatske pop/rock glazbe.

Više...

GUSLARSKO INTERNET RIBARSTVO, CYBER KAČIĆI I NAŠI ĆEVAPČIĆI

Piše: Imota Dinaroid

22. rujna 2008.

Nekada su sakupljači narodnoga blaga morali prijeći stotine kilometara hrvatskim krajevima u potrazi za izvornim narodnim pjesmama. Danas je, međutim, dovoljan samo internet i ponešto dobre volje. Jedan od lovaca na suvremene hrvatske deseteračke stihove jest i moja malenkost (Imota Dinaroid). Više...

FRANJO KUHAČ : "GUSLE SU HRVATSKE !"

Piše: Imota Dinaroid
21. rujna 2008.

Eto, i Franjo Kuhač je na mojoj strani !
Gusle su slavensko, ali ponajviše HRVATSKO glazbalo, kaže on daleke 1898. godine.

Ponovimo, dakle, neke činjenice.
U našim krajevima postojanje gusala najprije je zabilježeno među Hrvatima. Hrvati također i najviše spominju gusle u svojim ranim književnim radovima. Na primjer, prvi hrvatski roman "Planine" (1569) Petra Zoranića obiluje mnoštvom riječi posvećenim guslama, a spominje ih Marko Marulić i brojni stariji hrvatski pisci. Dakle, Hrvati već od davnih vremena daju guslama posebnu važnost, a preko Kačića i Hasanaginice gusle ne samo da osvajaju Balkan već i plijene pažnju kulturne Europe. Ovo su, dakle, ČINJENICE, a bajke prepustimo krivotvoriteljima povijesti i naivnim budalama. Više...
Križaljka

MILE KRAJINA : " MOJ ŽIVOTNI PUT I DRUŽENJE S GUSLAMA I PJESMOM "

Piše: Imota Dinaroid

13. rujna 2008.

-------------

Hrvatski guslar Mile Krajine izdaje god. 1990. drugu knjigu svojih deseteračkih pjesama pod naslovom "HRVATSKE GUSLARSKE PJESME" (Zrinski-Čakovec). "Hrvatske guslarske pjesme" Mile Krajine zanimljive su ljubiteljima guslarsko-deseteračke poetike i zbog toga što pisac osobno progovara o svome teškome životu i djetinjstvu u Cetinskoj krajini, ali i o svojoj ljubavi prema guslama i desetercu (str. 111-114). Guslar Krajina također ističe zanimljive pojedinosti o guslarstvu na sinjskom području, svojim guslarskim uzorima te o okolnostima pod kojima se guslilo ili "kontalo" prije 2. svj. rata ( na sijelima, seoskim zabavama itd).

Ovdje prilažemo fotografiju Krajine sa korica rečene knjige.

MILE KRAJINA:

"MOJ ŽIVOTNI PUT I DRUŽENJE S GUSLAMA I PJESMOM"

I

Rođen sam 15. XI. 1923. godine u malom selu Zasi­ok, općina Sinj.
Majka Iva i otac Ivan imali su desetoro djece, a ja sam bio sedmo dijete. Majka mi je umrla, kada sam imao 6 godina, i tako sam bio prikraćen majčinske ljubavi i milovanja.
Tek se kroz maglu sjećam njenog lika i umilnog nježnog dozivanja: - Dođi, kudiljice moja.
Ovako ranjeno djetinjstvo ostavi na mene duboke tragove i stvori u meni emotivnu dušu prema svakoj majci i pjesmi.
Majka je za mene božanstvo, njoj pripada počast na najvećim visinama. Ne znam kako vratiti ljubav majci, osim da joj darujem pjesmu i molitvu.
Otac je bio drvodjelac svih potrepština na selu, bio je veliki majstor, čak je i vadio zube za nekoliko sela.
Nakon kraćeg vremena, poslije smrti majke, otac se oženio i doveo maćehu koja je imala i svoju djecu iz ranijeg braka.
Uza sve poslove završio sam osnovnu školu.

Više...