29.12.08

Zabranjen slikopis "Croatian gusle vs. Dalmatian klapanistan"

Piše: Imota Dinaroid
29. prosinca 2008.

Već od same pojava mrežne postaje YouTube ( prije nego što je postala svojinom moćnoga Google-a) aktivno se javljam na njihovim stranicama. Odmah sam osjetio značaj i snagu tog globalnog medija. YouTube je predstavljao izazov jednoumlju, samovolji i gluposti pojedinaca kao i političkim prevarama nositelja vlasti i privilegiranih klasa. Srušen je monopol dalekovidnice (televizije). Svatko može biti vlastita dalekovidnica - ushićeno su besjedili vjesnici novoga doba. Više...

27.12.08

HRVATSKO GUSLARSTVO 2008. GODINE: OCJENE I KRITIKE


Piše: Imota Dinaroid
27. prosinca 2008

Obično se na kraju svake godine daje sažeta slika - rekapitulacija događaja - o ključnim zgodama i ljudima koji su ostavili značajan trag na nekome polju. Dakle, postavimo sebi pitanje: kakva je bila 2008. godina u pogledu razvoja hrvatskog guslarstva? Čemu smo se radovali? Što nas je rastužilo? Više...

13.12.08

Gusle i hrvatski Božić

Piše: Imota Dinaroid
13. prosinca 2008.


U ovo vrijeme predbožićnog raspoloženja, odlučih se napisati nešto o božićnim običajima i našim hrvatskim guslama. Gusle i Božić? Da li imaju išta zajedničkog? Na prvi pogled - ništa! Znamo, hrvatske tradicionalne Božićne pjesme niti se pjevaju uz gusle niti su napisane u desetercu. A "U se vrime godišća" (15. st), jedna od najstarijih hrvatskih božićnih pjesama? Ne, ni ona nije nikla na guslarsko-deseteračkom stablu već na slabo rabljenoj sedmeračkoj versifikaciji. Koledarske pjesme? I opet ništa! Vrlo proširene u hrvatskim zemljama tijekom božićnih blagdana, a danas potpuno izumrle. Suho slovo na papiru! Ipak, povijesni dokumenti i hrvatska narodna predaja dokazuju da gusle imaju značajno mjesto kroz cijelu kalendarsku godinu uključujući i božićne blagdane. Više...

6.12.08

Gusle i hrvatski nogomet

Piše: Imota Dinaroid
6. prosinca 2008.

Ova je godina obilježila jedan od najdramatičnijih događaja u hrvatskoj nogometnoj povijesti. Bijaše to četvrtfinalna utakmica sa Turcima 20. lipnja u okršaju vodećih europskih nogometnih velesila (Euro 2008) . Nakon one povijesne bitke pod Siskom 1593 , sada ponovo nova bitka pod Bečom - Turci protiv Hrvata! Uspalile se strasti, nogometne i one poitičke, poglavito u Herceg-Bosni. Policija proglasila izvanredno stanje, krst časni na jednoj a polumjesec na drugoj strani. U ovakvome sveopćem nacionalnom deliriju i hrvatske gusle digoše svoj glas. Guslarsko-deseteračko streljivo brižljivo se pripremalo, gusle se oštrile u jednoj a gudalo u drugoj ruci. Više...

29.11.08

Jedan pogled na hrvatsku guslarsko-diplarsku scenu: da li doista izumiru naše gusle?

Piše: Imota Dinaroid
29. studenog 2008.

Iako dolazi od neozbiljnog anarhističko-ljevičarskog Ferala, njihova reportaža iz Pera Hrvoja Prnjka od prije tri godine o guslarsko-diplarskoj sceni u Hrvatskoj zavrijeđuje posebnu pažnju. Za svakog istinskog ljubitelja hrvatskih gusala ovo je bolan članak jer mi znamo da je on u biti istinit (iako u nekim crtama zloban i neobjektivan), a pogađa poput noža u živu ranu. U njemu Hrvoje Prnjak bez ikakvih iluzija i uljepšavanja donosi brutalnu sliku nestanka hrvatskih gusala sa naših prostora. Međutim, autor je previdio jednu stvar: prkos i inat hrvatskog srca! Da, čovjek umire, ali se isto tako čovjek i rađa. Politika se mijenja, svijest ljudi se mijenja a u tim promjenama i naše gusle mogu ponovo zakoračiti hrvatskom budućnosti kao što su to radile i u prošlosti više od tisuću godina. Isto tako, unatoč višegodišnjem kopanju sviježih grobova za naše gusle od strane raznih "stručnjaka" (uključujući i ovog Feralova reportera), one su ipak neka čudna bića. Ne daju se ubiti! Ranjene jesu, ali ne umiru. Ošamućene od brojnih udaraca, ali se i dalje drže. Nije li to u konačnici i njihova pobjeda - ostati na nogama, preživjeti u neprijateljskom okruženju, pred naletima bura i divljih oluja, a onda, kad sazori vrijeme i kad se mračni oblaci dignu sa hrvatskih prostora - ponovo procvjetati na hrvatskoj njivi. Ne samo procvjetati, već i zagospodariti!
Više...

23.11.08

Hercegovina na udaru: hrvatske gusle pod opsadom klapa !

Piše: Imota Dinaroid
23. studenog 2008.
Klapsko pjevanje je novija pojava koja je nastala, kao i njeni estradni brat "kancona", 60-tih godina prošloga stoljeća pokretanjem Omiškog festivala klapske glazbe. Ovaj kulturno-glazbeni pokret nosi sva obilježja jedne sekte poput Jehovinih svjedoka ili Adventista sedmoga dana a cilj mu je poništiti povijesno nasljeđe sredine u kojoj djeluje i nametnuti sebe kao jedinu religiju od koje sve počinje i završava. Kao i svaka sekta, oni posjeduju svoje "proroke" (kao što je Ljubo Stipišić Dalmata) , "svećenike" i glazbene "apostole". Imaju "bogomolje", manifeste, koncertne dvorane, i izdašnu potporu državnih vlasti (kako u Titovoj Jugoslaviji tako i u današnjoj Hrvatskoj). Riječ je, dakle, o dalmatinskom "jihadu" poluhrvata skorojevića koji, uz potporu vlasti, ljevičara i odnarođenih elitista manipuliraju hrvatskom kulturnom scenom. Njihov je cilj razbiti našu izvornu kulturnu baštinu i na njenim mrtvačkim kostima izgraditi "ljepšu" - mediteransku i europejsku Hrvatsku. O ovoj sam pojavi već ranije govorio u mome slikopisu "Hrvatske gusle vs. Dalmatinski klapanistan", ali vjerujem da to nije dovoljno jer Klapanistan dok ovo pišem već polako osvaja i posljednju tvrđavu hrvatstva - Hercegovinu. Dakle, vrijeme je za uzbunu !

15.11.08

Guslarska umjetnost i glazbeno tržište u Hrvata


Piše: Imota Dinaroid
15. studenog 2008.

U posljednje vrijeme primam poruke od ljudi sa pitanjem kako i gdje se mogu kupiti guslarske pjesme. Na primjer, jedan naš čovjek rođen u Kanadi (roditelji su mu iz Dalmacije) kaže mi da se sa čuđenjem pitao, dok je bio mlad, zašto njegova majka obožava to guslarsko "smeće". Međutim , kaže on, sada kada sam ušao u tridesete godine, tek sada uviđam svu ljepotu i neprocjenjivu vrijednost hrvatskih gusala. Nadalje ističe da je svugdje tražio guslarske radove (u Kanadi, Hrvatskoj, na internetu) ali ih nigdje nije mogao pronaći. Stoga me pita da li ja imam kod sebe neke guslarske radove da bi ih on rado želio kupiti. Više...


31.10.08

Hrvatski guslar Dane Jurić - ŠIBENIČE, LEGENDA SI ŽIVA

Priredio i pročitao: Imota Dinaroid



Pogovor knjizi guslarsko-deseteračkih stihova hrvatskog guslara Dane Jurića, "Šibeniče, legenda si živa" iz 1997. Pogovor - recenzija: Vesna Mrša. Ova Jurićeva knjiga izišla je u izdanju ogranka "Matice hrvatske" u Šibeniku. Više...

18.10.08

Gusle i medicina: Zašto guslari dugo žive?

Piše: Imota Dinaroid
19. listopada 2008.

Već dugo pratim hrvatske guslare. a neke sam i osobno upoznao i s njima se družio. Prva stvar koja mi je upala u oči je njihovo besprijekorno tjelesno i duševno zdravlje kao i neugasivi optimizam koji iz njih zrači. Recimo, Mile Krajina je tipičan primjer jednog takvog guslara. Rođen daleke 1923. godine, on ne samo da je izvrsnog zdravlja, uvijek veseo i raspoložen, već je i u svojim poznim godinama još uvijek aktivan......(Nastavak dolje)

10.10.08

NAŠI HRVATSKI "GUSLARIĆI"

Imota Dinaroid čita svoj uredak



Download

Piše: Imota Dinaroid


Mladi guslari ne postoje u Hrvata", žali mi se sa uzdahom razočaranja jedna neupućena gospođa.

Naime, riječ "hrvatski guslar" danas obično priziva sliku sijedoga starca sa prastarim glazbalom u rukama na nekome derneku, folklornoj priredbi ili, u zadnje vrijeme, sve popularnijim seoskim olimpijadama diljem Dalmacije ili Herceg-Bosne. Mladost i gusle su dvije nespojive stvari - poruka je koju vodeće hrvatske tiskotine naturaju prosječnome Hrvatu. Međutim, mladi hrvatski guslari ne samo da postoje već ih je i sve veći broj u posljednjih nekoliko godina. I ne samo to! Postoje i guslari - djeca koje naš puki naziva i "guslarićima" kao i privatne guslarske "škole", koje se obično organiziraju za ovu guslarsku mladež kroz brojna kulturno umjetnička društava. O ovome guslarskom pomlatku niti se piše niti govori u današnjim protunarodnim hrvatskim općilima. Naši "Europejci" žele ih baciti na sami rub kulturnog života, u podzemlje - u katakombe - kao uostalom i sve druge oblike hrvatske dinaroidne baštine - pa stoga neupućeni, poput rečene gospođe, i dobivaju krivu predodžbu o nepostojanju hrvatskih gusala među našoj mladeži. Više...

4.10.08

DESETOGODIŠNJICA "HERETIČKOG" URETKA "PROBUDITE SE DINAROIDI"



Piše: Imota Dinaroid
4. listopada 2008.

"Zašto si izmislio novu riječ "Dinaroid" za Hrvate Dinarskog gorja kada imamo našu tradicionalnu riječ "Dinarac"?" upita me jedan pitac vrli . Ovo pitanje zahtijeva i odgovor. Dinarac je ružna umanjenica - deminutiv, a Hrvati brđanske krvi nikada nisu bili skloni umanjenicama (poglavito kada je riječ o vlastitim imenima). Stipe je Stipan, a ponekad i Stipanina. Stipica može biti samo nedoraslo dijete. Isto tako Ivan, Iko, Ikota...Marko, Markan, Markota... Nadalje, "Dinarac" se rimuje sa "komarac" (ajme !) dok se isto ne može reći za neke druge riječi koje završavaju sa "ac" - Hercegovac, Dalmatinac (čak niti "primitivac"). Nadalje, Dinarac nas također podsjeća i na novčanu valutu omražene Jugoslavije (dinarac sugerira čak i značenje koje je manje i od samoga dinara). Više...

27.9.08

GUSLE MOJE U NOVOME RUHU

Imota Dinaroid čita svoj uredak:



U zadnjih nekoliko godina hrvatska folklorna baština (gusle, diple, narodna kola, ojkavica i deseterac) sve više prodiru na hrvatsku pop/rock glazbenu pozornicu. Marko Perković Thompson je tipični primjer jednog takvog guslarsko-brđanskog rock "ojkanja". Sjetimo se, na primjer, Thompsonove tipične guslarsko-deseteračke pjesme "Moj Ivane" koju godinama izvode i hrvatski guslari (vidi ovdje). Sjetimo se i česte folklorno-junačke simbolike na njegovim koncertima. Ojkanje je riječ koja svakako uznemirava tankoćudne dušice građanskih fukara koji se prodaju kao najveće prostitutke stranim utjecajima - kako u kulturi tako u politici i (ne)moralu. Tako je uvijek bilo, tako je i danas. Ili na primjer slučaj Jakova Gotovca? I njega su nekoć "građani" napadali što u hrvatsku operu uvodi brđansko-kamenjarski melos "primitivnih čobana" iz Dalmatinske Zagore i Hercegovine. >>Nama trebaju biti uzorom "napredni" Beč i Europa,<< govorili su "napredni" građani. Međutim, stvar je jasna: hrvatski puk je vjekovima rastao u okruženju gusala, dipala, ojkavice i deseterca...To je naša sudbina - naš genetski kod. I ne samo to! Naš je dinaroidni folklor raznovrsan, dinamičan i uistinu privlačan. On se prilagođuje i novim uvjetima što svjedoči opera "Ero s onoga svijeta" ali i moderna rock glazba u koju se savršeno uklapa.

Pored Marka Perkovića Thompsona, guslarski rock pravac se čak i više osjeća kod nekih drugih hrvatskih pop/rock glazbenika. Ovdje posebno ističem splitskog glazbenika Mojmira Novakovića koji svake godine u mjesecu kolovozu nastupa na Solinskom etno festivalu. Mojmirov cilj je da kroz modernu pop/rock izvedbu promovira hrvatski izvorni folklor i oživi naše zaboravljene napjeve. Iako je njegova glazba nova, revolucionarna i utemeljena na izvornoj hrvatskoj baštini, splitska čaršija, međutim, godinama pelcovana talijansko-mediteranskim klapetanjem i kanconom, jedva zamjećuje njegov rad.

I na kraju jedna antologijska vijest koja će svakako ući ne samo u povijest hrvatskog guslarstva već također i u povijest hrvatske pop/rock glazbe.

Više...

22.9.08

GUSLARSKO INTERNET RIBARSTVO, CYBER KAČIĆI I NAŠI ĆEVAPČIĆI




Piše: Imota Dinaroid

22. rujna 2008.

Nekada su sakupljači narodnoga blaga morali prijeći stotine kilometara hrvatskim krajevima u potrazi za izvornim narodnim pjesmama. Danas je, međutim, dovoljan samo internet i ponešto dobre volje. Jedan od lovaca na suvremene hrvatske deseteračke stihove jest i moja malenkost (Imota Dinaroid). Više...


21.9.08

FRANJO KUHAČ : "GUSLE SU HRVATSKE !"


Piše: Imota Dinaroid
21. rujna 2008.

Eto, i Franjo Kuhač je na mojoj strani !
Gusle su slavensko, ali ponajviše HRVATSKO glazbalo, kaže on daleke 1898. godine.

Ponovimo, dakle, neke činjenice.
U našim krajevima postojanje gusala najprije je zabilježeno među Hrvatima. Hrvati također i najviše spominju gusle u svojim ranim književnim radovima. Na primjer, prvi hrvatski roman "Planine" (1569) Petra Zoranića obiluje mnoštvom riječi posvećenim guslama, a spominje ih Marko Marulić i brojni stariji hrvatski pisci. Dakle, Hrvati već od davnih vremena daju guslama posebnu važnost, a preko Kačića i Hasanaginice gusle ne samo da osvajaju Balkan već i plijene pažnju kulturne Europe. Ovo su, dakle, ČINJENICE, a bajke prepustimo krivotvoriteljima povijesti i naivnim budalama. Više...
Križaljka

13.9.08

MILE KRAJINA : " MOJ ŽIVOTNI PUT I DRUŽENJE S GUSLAMA I PJESMOM "

Piše: Imota Dinaroid

13. rujna 2008.
-------------
Hrvatski guslar Mile Krajine izdaje god. 1990. drugu knjigu svojih deseteračkih pjesama pod naslovom "HRVATSKE GUSLARSKE PJESME" (Zrinski-Čakovec). "Hrvatske guslarske pjesme" Mile Krajine zanimljive su ljubiteljima guslarsko-deseteračke poetike i zbog toga što pisac osobno progovara o svome teškome životu i djetinjstvu u Cetinskoj krajini, ali i o svojoj ljubavi prema guslama i desetercu (str. 111-114). Guslar Krajina također ističe zanimljive pojedinosti o guslarstvu na sinjskom području, svojim guslarskim uzorima te o okolnostima pod kojima se guslilo ili "kontalo" prije 2. svj. rata ( na sijelima, seoskim zabavama itd).

Ovdje prilažemo fotografiju Krajine sa korica rečene knjige.


MILE KRAJINA - Hrvatske guslarske pjesme - knjiga (naslovnica)


MILE KRAJINA:

"MOJ ŽIVOTNI PUT I DRUŽENJE S GUSLAMA I PJESMOM"

I

Rođen sam 15. XI. 1923. godine u malom selu Zasi­ok, općina Sinj.
Majka Iva i otac Ivan imali su desetoro djece, a ja sam bio sedmo dijete. Majka mi je umrla, kada sam imao 6 godina, i tako sam bio prikraćen majčinske ljubavi i milovanja.
Tek se kroz maglu sjećam njenog lika i umilnog nježnog dozivanja: - Dođi, kudiljice moja.
Ovako ranjeno djetinjstvo ostavi na mene duboke tragove i stvori u meni emotivnu dušu prema svakoj majci i pjesmi.
Majka je za mene božanstvo, njoj pripada počast na najvećim visinama. Ne znam kako vratiti ljubav majci, osim da joj darujem pjesmu i molitvu.
Otac je bio drvodjelac svih potrepština na selu, bio je veliki majstor, čak je i vadio zube za nekoliko sela.
Nakon kraćeg vremena, poslije smrti majke, otac se oženio i doveo maćehu koja je imala i svoju djecu iz ranijeg braka.
Uza sve poslove završio sam osnovnu školu.

Više...